Iako Bosna i Hercegovina nema
usklađene odredbe o sufinansiranju pokušaja vantjelesne oplodnje, naši
kantoni i općine počeli su pokazivati kako žele pomoći parovima bez
djece. U Kantonu Sarajevo najprimjetniji su pozitivni pomaci, ali mnogi
nisu informisani o svojim pravima na refundaciju, govori nam Faruk
Cibiz, biznis direktor Centra za vantjelesnu oplodnju i zdravlje žena
Bona Dea.
Zavod zdravstvenog osiguranja u
Kantonu Sarajevo prvi pokušaj vantjelesne oplodnje parovima, odnosno
ženama do 43. godine, refundira sa 4.000 KM, a drugi pokušaj 2.000 KM.
Istovremeno, parovima je dostupno i sufinansiranje iz općinskih budžeta u
određenim mjerama, zavisno od općine do općine.
“Kada par dođe na konsultacije, ljekar tom prilikom pregleda sve nalaze
pacijenta i ukoliko se ustanovi da je potrebna vantjelesna oplodnja,
potrebno je da se javi kod ginekologa ili urologa u Dom zdravlja tamo
gdje je prijavljen. Taj ginekolog ili urolog uradi pregled i nakon toga
uputi pacijenta na Kliniku za ginekologiju na sarajevskoj klinici gdje
konzilij za vantjelesnu oplodnju daje svoje mišljenje. Ukoliko pacijent u
Kantonu Sarajevu dobije pozitivno konzilijarno mišljenje, može
koristiti refundacije ili sufinansiranje vantjelesne oplodnje. Konziliju
se dostavljaju svi urađeni nalazi na osnovu kojih se odobrava ili ne
odobrava refundacija vantjelesne oplodnje. Time su pacijenti završili
prvi korak. Kada dobiju rješenje od konzilija, s tim rješenjem odlaze u
općine na čijem području su prijavljeni te prije tretmana apliciraju
zahtjevom za sufinansiranje. Mi pravimo predračun prije tretmana i onda
kada pacijent ima pravo i zadovoljava sve uslove za sufinansiranje iz
svoje općine, s tim predračunom aplicira za sufinansiranje. Onda se ta
sredstva dobiju prije tretmana, dok Zavod zdravstvenog osiguranja KS
refundira novac nakon postupka. Ukoliko je par prijavljen u općini koja
ne vrši sufinansiranje, u svakom slučaju imaju pravo na refundaciju
preko Zavoda zdravstvenog osiguranja KS”, pojašnjava nam Cibiz.
Foto: T.S./Klix.ba
Trenutno potrebna dokumentacija za refundaciju Zavoda zdravstvenog osiguranja KS je sljedeća:
1) Pozitivno konzilijarno mišljenje nadležne klinike UKC Sarajevo
(Klinika za ginekologiju i akušerstvo – ne starije od 6 mjeseci u odnosu
na vrijeme pružene predmetne usluge);
2) Mišljenje ordinirajućeg ljekara u ovisnosti o tome šta je uzrok
steriliteta (izdato od ljekara specijaliste ginekologa ili ljekara
specijaliste urologa);
3) Originalna plaćena faktura
4) Dokaz da je postupak medicinski potpomognute oplodnje okončan
5) Izvod iz matične knjige vjenčanih ili izjava oba partnera data pod
punom materijalnom i krivičnom odgovornošću o postojanju vanbračne
zajednice u smislu odredbi iz članova 2. i 3. Porodičnog zakona FBIH,
data pred notarom, kao i uvjerenje o kretanju izdato od nadležnog MUP-a
za oba partnera u svrhu dokazivanja kontinuiteta života u zajedničkom
domaćinstvu u trajanju od najmanje tri godine
6) CIPS-ova prijavnica o mjestu prebivališta podnosioca zahtjeva
“Naprimjer, ja sam prijavljen u Općini Ilidža i mogu aplicirati za
sufinansiranje i za refundaciju sredstva u Zavodu zdravstvenog
osiguranja, kao i u općini. Prvi pokušaj vantjelesne oplodnje Općina
Ilidža sufinansira iznosom od 1.000 KM, a drugi pokušaj 3.000 KM. S tim
da ukupna pomoć iznosi oko 5.000 KM, što je dovoljno za jedan tretman.
Ovo je pozitivan pomak u Kantonu Sarajevo”, kaže Cibiz.
Općina Centar, isto kao i Općina Ilidža, prvi pokušaj vantjelesne
oplodnje sufinansira iznosom od 1.000 KM te drugi pokušaj 3.000 KM, ali u
skladu s unutarnjim pravilima u Općini Centar snižavaju sufinansiranje
ukoliko tretman ne dostiže iznos od 5.000 KM.
Općina Novi Grad je prošlih godina pomagala sufinansiranje vantjelesne
oplodnje, kao i Općina Novo Sarajevo koja je ove godine iz budžeta
izdvojila 100.000 KM za pomoć bračnim parovima pri finansiranju
vantjelesne oplodnje.
“Ova regija je započela pozitivnu priču o sufinansiranju vantjelesne
oplodnje. U FBiH pacijenti uglavnom sami plaćaju lijekove. Zavod
zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo refundira 50 posto iznosa za
lijekove. Nekoliko općina pomaže parovima pa im se mogu dostaviti računi
o lijekovima koje su pacijenti koristili tokom tretmana. Ipak, važno je
naglasiti kako su se počele dešavati pozitivne stvari”, naglasio je
Cibiz.
U skladu s dosadašnjim iskustvom stručnjaka u klinici Bona Dea, Cibiz
kaže kako je dosta parova u našoj zemlji koji žele ući u postupak
vantjelesne oplodnje, ali nemaju sredstava za to. Ipak, kaže kako se
mnogi iznenade kada čuju za refundaciju troškova.
“Oni traže razna rješenja, poput dizanja kredita ili posuđivanja novca.
Ipak, moram reći kako ljudi nisu informisani o refundaciji i
sufinansiranju. Kod nas često dolaze pognutih glava, a izlaze s
osmijehom kada saznaju da imaju prava na refundaciju sredstava. Svaka
općina bi trebala raditi na informisanju građana te provođenju seminara o
podizanju svijesti o ovom problemu”, istakao je Cibiz.
Foto: T.S./Klix.ba
Na kraju razgovora biznis direktor uspješne klinike Bona Dea kaže kako je najvažnije da pacijenti budu bez pritiska tokom kompletnog tretmana.
“Želimo da se naši pacijenti osjećaju kao kod svoje kuće, a ne na klinici. S parovima smo kao porodica od prvih konsultacija do samog poroda. Psihološki je veoma važno da pacijenti budu opušteni i onda se lakše dolazi do rješenja”, poručio je Cibiz.
Izvor: www.klix.ba
