U borbi sa pandemijom, aktualna je i tema vakcinacije. Doktor Ali Mesut ispred Bona Dea IVF Klinike odlučio je odgovoriti na pitanja o vakcinaciji pacijenticama koje su trudne ili planiraju trudnoću.

Od samog početka pandemije, korona virus je izazov sa kojim se suočava zdravstveni sistem. Nažalost, danas hospitalizacija ponovo raste zbog izuzetno visokog broja zaraženih Delta varijantom virusa, izrazito posebno među populacijom sa niskom stopom vakcinacije.

Dok su milioni ljudi već primili vakcine protiv COVID-19, i dalje je puno glasina, posebno na društvenim mrežama. Postoje lažne tvrdnje koje govore da vakcine protiv virusa izazivaju neplodnost, sadrže mikročipove, kao i da same izazivaju bolest COVID-19, a najgore lažne tvrdnje su da je puno ljudi umrlo od vakcine.

Ove tvrdnje svakako nisu tačne. Vakcina vam doslovno može spasiti život. Dana 23. augusta 2021.godine, američka Agencija za kontrolu hrane i lijekova (Food and Drug Administration – FDA) koja je odgovorna za provjeru i zaštitu zdravstva, najavila je prvu potpuno odobrenu Biontech – Pfizer vakcinu protiv COVID-19, dok su i ostale vakcine u postupku odobrenja.

Ovih dana prvo pitanje koje nam pacijenti postave je “Trebam li se vakcinisati ili ne?”. Vrlo jasan odgovor je “apsolutno da”.

Naravno, svi lijekovi mogu izazvati neke nuspojave, ali postoje važniji razlozi zašto istinski preporučujemo vakcinisanje. Vrlo važan razlog je što COVID-19 nije sličan redovnoj, uobičajenoj gripi. Dosta je opasniji oblik kod trudnica, nego u stadiju mimo trudnoće. Stoga, veoma je važno pokušati izbjeći mogućnost zaraze kod trudnica.

Na osnovu podataka izdatih od strane WHO (Svjetske zdravstvene organizacije), ESHRE (Evropsko društvo za humanu reprodukciju), CDS (Centar za kontrolu i prevenciju bolesti) i doktor Ali Mesut je iznio svoj stav o vakcinisanju.

“Vakcinisanje štiti pacijenticu, ali korist se proteže i na njeno dijete. Dijete dobiva imunitet od majke putem placente, te se već rađa s imunitetom. Nijedna od trenutno dostupnih vakcina protiv virusa ne doseže niti prelazi u placentu.”

Međutim, prema podacima ASRM-a (Američko društvo za reproduktivnu medicinu) pokazalo se da samo zaštitna antitijela na Covid-19 prolaze do placente i pružaju zaštitu bebi nakon poroda, što je jako važno znati kao roditelj. Dakle, vakcine ne mogu dosegnuti do placente, već antitijela koja majka stvara, dođu i do djeteta i stvaraju imunitet.

Ako imate pristup vakcini odobrenoj od strane Svjetske Zdravstvene Organizacije (WHO) i mogućnost da se vakcinišete, molimo Vas da to i učinite kako biste bili zaštićeni od Delta varijanta, ali i drugih sojeva virusa.

Dobra vijest je da sve vakcine, odobrene za upotrebu od strane Svjetske Zdravstvene Organizacije, štite od razvoja bolesti, hospitalizacije i smrtnog ishoda Delta varijante.

Dakle, bilo koja vakcina da je u pitanju je bolja opcija nego biti nevakcinisan. U suštini, dvije sedmice nakon primljene druge doze vakcine, dobit ćete imunitet na virus i smanjiti vlastiti rizik, kao i rizik za bebu.

Pacijenti u procesu potpomognute oplodnje trebaju razgovarati sa svojim reproduktivnim endokrinolozima tokom pripreme i liječenja neplodnosti. Vakcinacija, prije začeća ili u bilo kojoj fazi trudnoće, najbolji je način za smanjenje komplikacija kod majke i fetusa.

Pa da ponovimo, toplo preporučujemo da se vakcinišete čim dobijete mogućnost za to!

Preuzeto sa: klix.ba

Zakažite besplatne konsultacije

 Stotinu pitanja, a nijednog odgovora
Ona je nedavno, nakon niza birokratskih peripetija, sa suprugom uspjela na nivou Federacije BiH registrirati Udruženje “Želim postati majka”, u svrhu pomoći onima koji žele putem medicinski potpomognute oplodnje (MPO) steći potomstvo.
Na preporuku prijateljice Anđelka i Ante zaputili su se u Split, na polikliniku specijaliziranu za MPO.
– Odmah smo se naručili, istog trena. To nikada zaboraviti neću. Dr. Boris Poljak me dočekao, uputio na vađenje hormonalnih nalaza i naša borba je krenula. Sve nam je bilo uredu osim nalaza moga AMH. U tom slučaju, jedina solucija da se ostvarite kao roditelji, jeste da krenete u postupak potpomognute oplodnje, rekao mi je doktor. Uplašena, uplakana, pitala sam se: “Bože, hoću li ja ikada imati svoju bebu? Hoću li uspjeti” – priča nam Anđelka, prisjećajući se jednog od najtežih životnih perioda.

Imala je stotinu  pitanja, a nijednog odgovora. Sami, Ante i ona, ne znaju šta ih čeka. A čekala su ih bolna razočarenja. Prvi MPO postupak nije uspio.
– To me je slomilo, ubilo u meni svaki atom moje snage. Nijedna injekcija, niti jedna punkcija ne boli, koliko boli kada vidite “betu” 0 – i danas zaplače kada se sjeti te nule.
Nakon nekoliko mjeseci odmora kreću u drugi postupak. Nažalost, novo bolno razočarenje. I on je neuspješan. Jako, boli… Suze idu. A, društvo, kao društvo…
– Svi pitaju: Šta čekate… Kada će ta beba??? Ante me pogleda, a ja im kažem: Neka nas još, nismo spremni. U roku od pet minuta idemo iz tog društva, sjedamo u auto… Ma, nisam ni sjela počela sam plakati kao malo dijete. Plakala sam kao nikada u životu. Tada sam svome mužu rekla: Iskoristit ću još jajne ćelije koje su nam ostale. Ako ovog puta ne ostanem trudna, idi od mene, idi… ne mogu roditi bebu. Tada me je zagrlio i skupa smo plakali.
Sakupila je snagu i za treći put. Pomirila se da će joj biti kao i prva dva, ali rekla je sebi: Ovog puta ću se ponašati kao da nisam išla na postupak.
Kad me tada nije srce prekinulo, neće nikada
– Tako sam se i ponašala, izlazila sam, smijala sam se… Zaboravila sam na to da sam možda trudna, a 12. dan poslije transfera, nagovori me muž: “Hajde da radimo test…” U 20 sati navečer, kada ono šok: dvije crtice!!! Gledamo mi onaj test izbezumljeni. Vrištali smo od sreće. Ja mislim da nas je čulo cijelo susjedstvo. Te noći nisam spavala, od šoka, od sreće… Uhvatila sam sama sebe te noći kako tražim boce, cucle putem interneta… smijem se sebi i danas zbog takvih scena, ali to sam ja – sjeća se Anđelka jednog od najsretnijih trenutaka.
Sutradan ujutro: beta 309!
– Kada me tada nije srce prekinulo, neće nikada. Trudna sam, ljudi, trudna sam! Tog dana od mene i Ante nije bilo sretnijih ljudi, nije, sigurna sam. Devet mjeseci trudnoće proletjelo je brzo. Zahvaljući Bogu i doktoru sve je dobro prošlo i 20. oktobra 2016. dobili smo curicu, našega anđela, našu sreću, naš život. Vjerujte, gledala sam tri dana u nju i nisam vjerovala da je to moja beba, da sam ja mama… Naša djevojčica zove se Iva Marina i ima 3,5 godine. Vesela, razigrana i posebna. Ona je naš smisao života, naša snaga i život – ozareno priča Anđelka Tolj.
Kada se porodila, obećala je sebi da će ubuduće činiti sve da pomogne i drugim parovima koji se bore s neplodnošću.
– Dugo sam razmišljala i došla sam do ideje da osnujem udrugu. Uz pomoć moga muža, odvjetnika Igora Markotića i Ferida Bešlije, osnovana je Udruga „Želim postati majka” na nivou FBiH – sretna je Anđelka, čije udruženje ima i svoju Instagram stranicu te Facebook grupu “Želim postati majka”.

Udruženje su osnovali u martu ove godine.
– Želim da ova tema prestane biti tabu! Da se parovi ne boje reći svoj problem, da se otvoreno priča o bolesti današnjeg vremena – o neplodnosti! Ovaj problem mora se dići na veću razinu, otvoreno i javno pričati o njemu. Naša misija je da educiramo, organiziramo seminare, nudimo i psihološku pomoć. Svaki par je priča za sebe, problemi su različiti. Kod većine je problem spermiogram ili AMH… Želimo im pomoći da što bezbolnije prođu ovaj trnoviti put i stoga to činimo i putem naših stranica na društvenim mrežama. Parovima treba pomoći, treba ih pogurati, treba s njima otvoreno pričati, objasniti im da nisu sami. Neka nam se jave bilo putem Facebooka, ili Instagrama, ili lično – potcrtava svoje motive i misiju mlada majka Anđelka Tolj.

Finansijska pomoć parovima koji se bore s neplodnošću
– Svaki treći par se bori da se ostvari kao roditelj. Neki ljudi nemaju novaca, trebaju kredite da bi uopće ušli u postupak. To je žalosno.  Smatram da naša država o pitanju potpomognute oplodnje treba pomoći mnogo više finansijski. U FBiH sve zavisi od kantona do kantona, neki pomažu u refundiranju dijela troškova, neki ne. Nažalost, grad Mostar nimalo ne pomaže parovima, što je jako žalosno. I HNK ima mnogo parova koji se bore i ne mogu finansijski snositi postupke.
Našoj udruzi “Želim postati majka” pridružuje se poliklinika “Bona Dea” na čelu s dr. Alijem Mesutom, koji će, također, pomagati parovima, nudeći kredite na postupak potpomognute oplodnje, s minimalnom kamatnom stopom i to je veoma značajno. Za parove koji nemaju novaca, pomagat ćemo kao Udruga koliko bude u našoj moći – ističe Anđelka.

Izvor: www.azra.ba

Zakažite besplatne konsultac

nakon popuštanja mjera zabrane i u skladu s povoljnijom epidemiološkom situacijom ponovo započinjemo sa našim radom u skladu sa podacima i preporukama koje je objavio ESHRE (Europsko društvo za ljudsku reprodukciju i embriologiju), ugledna međunarodna institucija koja daje preporuke iz ove oblasti za Evropu.

Tokom našeg rada, poduzimamo sve higijenske mjere zaštite kojima ćemo sačuvati zdravlje svih naših klijenata, posjetioca, kao i naših uposlenika.

Poduzet ćemo i sve moguće mjere predostrožnosti da se osjećate sigurno kao i do sada. Molimo za razumijevanje, koristite propisane mjere zaštite (maske, rukavice, dezinfekciju), te poštujte propisanu fizičku distancu.

Tim Bona Dea klinike

#NisteSami

Britansko društvo za plodnost (BFS), Američko udruženje za reproduktivnu medicinu (ASRM) i Europsko društvo za reprodukciju i embriologiju ljudi (ESHRE) naveli su da su, s obzirom na nepoznate faktore Covid-19 na embrione i trudnoću, i usred javnog zdravstvenog stanja, trenutno ne trebaju započeti novi ciklusi liječenja plodnosti.

S obzirom na jasne izjave glavnih svjetskih društava za plodnost, vjerujemo da nije odgovorno i sigurno započinjati nove cikluse liječenja. Ova odluka će se često preispitivati ​​kako se pojavljuju novi podaci i napreduje pandemija s ciljem povratka u normalu.

To, nažalost, znači da se ne smiju pokrenuti nove indukcije ovulacije, IUI, svježi ciklusi IVF ili transfer zaleđenih embriona (FET) do daljnjeg.

Dr. Ali Mesut i tim Bona Dea Klinike

Međutim, ako se trenutno nalazite u postupku (započeli ste s lijekovima ili ste pod nadzorom u prirodnom FET ciklusu), ili biste možda željeli nastaviti, mi ćemo vam pružiti podršku.

U skladu s BFS, ASRM i ESHRE savjetima, toplo predlažemo da se u svježem IVF ciklusu svi embrioni zalede, a ne prenose svježi. Nakon što se situacija riješi, započet će standardni ciklus transfera zaleđenih embrija.
Svaki dodatni posao koji je potreban za čuvanje embrija i obavljanje prvog FET ciklusa neće se naplaćivati ​​dodatno.

Uvjerljivo je da brojne nedavne studije velikih razmjera pokazuju da je šansa da se rodi dijete jednaka (ili potencijalno čak i veća) kod zaleđivanja, u usporedbi sa transferom svježih embriona. Također, značajno je niži rizik od nastanka komplikacije IVF-a hiperstimulacije u ciklusima zaleđivanja.

Za pacijente koji su trenutno u procesu pripreme za transfer zaleđenih embriona, ali koji još nisu odledili embrije, s vama ćemo razgovarati o mogućnostima. Možete nastaviti s odleđivanjem i prijenosom embriona ili se odlučiti za odgađanje i ponovno pokrenuti FET ciklus u budućnosti bez dodatnih troškova.
Uvjeravamo vas da se nadamo da ćemo moći što prije ponovo pokrenuti nove cikluse liječenja te ćemo pažljivo pratiti nacionalne i međunarodne smjernice i studije. Sva ažuriranja bit će objavljena na našoj stranici.

Ako želite razgovarati o svojoj ličnoj situaciji, obratite nam se. Molimo vas, ne dolazite u kliniku ako imate neke od simptoma ili ste u samoizolaciji.

COVID19: Trudnoća i začeće

Ne postoje snažni dokazi o bilo kakvim negativnim učincima infekcije Covid-19 na trudnoću, posebno one u ranoj fazi, na što ukazuju najnovija ažuriranja centara za kontrolu i prevenciju bolesti u SAD-u i drugim u Europi.

Postoji nekoliko prijavljenih slučajeva žena pozitivnih na Covid-19 koje su dobile zdravu dojenčad bez naznaka bolesti. Zabilježeni su nepovoljni neonatalni ishodi (preuranjena ruptura membrana, prijevremeni porođaj) u novorođenčadi čije su majke pozitivne na COVID19 tijekom trudnoće, ali izvješća su se temeljila na ograničenim podacima. Slično tome, objavljeno je i jedno izvješće o slučaju zaražene novorođenčadi, ali opet nije bilo čvrstih dokaza da je to rezultat vertikalnog prijenosa.

Ovi podaci, iako ohrabrujući, prijavljuju samo mali broj ljudi i moraju se tumačiti s oprezom. Oni se odnose na trudnoće u posljednjim fazama, ali nemamo podatke o mogućem utjecaju infekcije COVID19 na trudnoću u njihovim početnim fazama.
Međutim, s obzirom na gore navedena razmatranja i rezultate majke i novorođenčeta prijavljene u slučajevima drugih koronavirusnih infekcija (poput SARS-a), ESHRE i dalje preporučuje oprez. Također je važno napomenuti da neki od medicinskih tretmana teško zaraženim pacijentima mogu ukazivati na uporabu lijekova koji su kontraindicirani u trudnica.

Kao mjera predostrožnosti – i u skladu sa stavom ostalih znanstvenih društava u reproduktivnoj medicini – savjetujemo da svi pacijenti koji se smatraju plodnima koji razmišljaju ili planiraju IVF postupak, čak i ako ne ispunjavaju dijagnostičke kriterije za infekciju Covid-19, trebaju izbjegavati trudnoću u ovom periodu. Za one pacijentice koje se već liječe, predlažemo da razmislite o odgodi trudnoće zamrzavanjem jajnih ćelija ili zametaka kako bi se kasnije prebacili embriji.

ESHRE nadalje savjetuje da pacijenti koji su trudni ili oni (muškarci i žene) koji planiraju ili se podvrgnu liječenju plodnosti trebaju izbjegavati putovanje u poznata područja infekcije i kontakt s potencijalno zaraženim osobama. ESHRE će nastaviti pratiti znanstvenu literaturu, posebno u vezi sa potpomognutom oplodnjom i trudnoćom.

Bona Dea klinika ponovno potvrđuje mišljenje da su svi medicinski profesionalci dužni izbjegavati dodatni stres zdravstvenom sustavu koji je na mnogim lokacijama već pretrpan.

Tim Bona Dea klinike

#NisteSami

“Ipak, do 50% slučajeva u kojima parovi ne mogu imati bebu na neki način su uzrok muškarci. Danas se sve više govori o muškoj neplodnosti, ali to i dalje ostaje stigmatizirano. Muškarci uglavnom izbjegavaju javne razgovore o neplodnosti, pa čak i oni koji trebaju podršku se oklijevaju identificirati kao osobe koje imaju problema sa neplodnošću”, kaže nam dr. Mesut.

“Ponekad je uzrok neplodnosti kod muškarca poznat, a jedan od najčešćih uzroka jeste varikokela, cirkulacijski poremećaj vena u skrotumu koje postaju prevelike i zapletene, što dovodi do zagrijavanja testisa i narušavanje normalne funkcije sperme. Ovo stanje se može popraviti hirurškim zahvatom.

Neki lijekovi poput steroida ili lijekova protiv opadanja kose također utiču na plodnost kod muškaraca, baš kao što utiče i pretilost . Najnovija istraživanja pokazuju da i dob muškarca utiče na plodnost, posebno kada se radi o kvaliteti spermatozoida. S godinama kvaliteta spermatozoida opada, te se i plodnost muškarca smanjuje”, ističe dr. Mesut.

Bitan faktor koji utiče na plodnost muškarca jeste upotreba steroida u svrhu rasta mišića. Steroidi mogu uzrokovati pad testosterona, te smanjiti njegovu normalnu proizvodnju u tijelu. Muškarci uglavnom ne razmišljaju o posljedicama svojih postupaka, te o mogućnostima narušavanja svoje plodnosti, pa nastavljaju da koriste steroide i slične proizvode koji imaju dugotrajne uticaje na plodnost.

Dodaje kako mnogi slučajevi muške neplodnosti su idiopatski, što znači da je njihov uzrok misterija za liječnike. Genetika ili drugi zdravstveni faktori mogu biti uzrok, ali i ekološki faktori igraju bitnu ulogu u plodnosti. Dijeta, alkohol, zagađenje zraka, stres, pesticidi, čak i nošenje užeg donjeg veša su uključeni kao potencijalni faktori smanjene plodnosti, a znanstvenici pokušavaju otkriti koji su najvažniji.

Analiza studija iz 2017. godine, objavljena u magazinu Human Reproduction Update, otkrila je da se kod muškaraca koji žive u zapadnim zemljama broj spermatozoida smanjio za više od 50% u manje od 40 godina. U posljednjih nekoliko godina urolozi su primijetili pomak u načinu na koji muškarci pristupaju pitanju svoje neplodnosti.

Parovi često pretpostave da je neplodnost uzrokovana problemima kod žena, pokušavajući vantjelesnu oplodnju ili intrauterine inseminaciju (IUI), a ne znaju da je problem zapravo kod muškarca. Danas, prije svakog postupka oba partnera se evaluiraju i analiziraju, kako bi se ustanovilo u čemu je problem.

“Nakon saznanja o neplodnosti, muškarci se osjećaju krivim što ne mogu ostvariti trudnoću s partnericom, srame se zbog osjećaja da ne mogu da imaju normalnu reprodukciju, ali i usamljenost jer misle da su jedini koji prolaze kroz sličnu situaciju. Postoje tvrdnje da muškarci nisu zabrinuti ukoliko su u nemogućnosti da imaju djecu, što nije istina.

Prema statističkim istraživanjima o neplodnosti muškaraca, te kako neplodnost utiče na njihov život, većina njih je rekla da negativno utiče na njihovo samopouzdanje i generalnu sreću. Izjavili su kako se osjećaju depresivno, usamljeno, zabrinuto za budućnost. Ipak, polovica ispitanih nije pokazivala zabrinutost niti potrebu za podrškom”, za Klix.ba nam je rekao dr.Mesut.

Na kraju razgovora dr. Mesut dodao je: “Neplodnost je privatna i za mnoge žene. No, žene imaju mogućnost pronalaska zajednica kroz koje mogu podjeliti svoja iskustva, uključujući grupe za podršku, internetske forume za raspravu i Facebook grupe. Dok, samo nekolicina sličnih grupa postoji kada je riječ o muškoj neplodnosti”.

Članak je objavljen na Klix.ba i možete ga pronaći ovdje.