U borbi sa pandemijom, aktualna je i tema vakcinacije. Doktor Ali Mesut ispred Bona Dea IVF Klinike odlučio je odgovoriti na pitanja o vakcinaciji pacijenticama koje su trudne ili planiraju trudnoću.

Od samog početka pandemije, korona virus je izazov sa kojim se suočava zdravstveni sistem. Nažalost, danas hospitalizacija ponovo raste zbog izuzetno visokog broja zaraženih Delta varijantom virusa, izrazito posebno među populacijom sa niskom stopom vakcinacije.

Dok su milioni ljudi već primili vakcine protiv COVID-19, i dalje je puno glasina, posebno na društvenim mrežama. Postoje lažne tvrdnje koje govore da vakcine protiv virusa izazivaju neplodnost, sadrže mikročipove, kao i da same izazivaju bolest COVID-19, a najgore lažne tvrdnje su da je puno ljudi umrlo od vakcine.

Ove tvrdnje svakako nisu tačne. Vakcina vam doslovno može spasiti život. Dana 23. augusta 2021.godine, američka Agencija za kontrolu hrane i lijekova (Food and Drug Administration – FDA) koja je odgovorna za provjeru i zaštitu zdravstva, najavila je prvu potpuno odobrenu Biontech – Pfizer vakcinu protiv COVID-19, dok su i ostale vakcine u postupku odobrenja.

Ovih dana prvo pitanje koje nam pacijenti postave je “Trebam li se vakcinisati ili ne?”. Vrlo jasan odgovor je “apsolutno da”.

Naravno, svi lijekovi mogu izazvati neke nuspojave, ali postoje važniji razlozi zašto istinski preporučujemo vakcinisanje. Vrlo važan razlog je što COVID-19 nije sličan redovnoj, uobičajenoj gripi. Dosta je opasniji oblik kod trudnica, nego u stadiju mimo trudnoće. Stoga, veoma je važno pokušati izbjeći mogućnost zaraze kod trudnica.

Na osnovu podataka izdatih od strane WHO (Svjetske zdravstvene organizacije), ESHRE (Evropsko društvo za humanu reprodukciju), CDS (Centar za kontrolu i prevenciju bolesti) i doktor Ali Mesut je iznio svoj stav o vakcinisanju.

“Vakcinisanje štiti pacijenticu, ali korist se proteže i na njeno dijete. Dijete dobiva imunitet od majke putem placente, te se već rađa s imunitetom. Nijedna od trenutno dostupnih vakcina protiv virusa ne doseže niti prelazi u placentu.”

Međutim, prema podacima ASRM-a (Američko društvo za reproduktivnu medicinu) pokazalo se da samo zaštitna antitijela na Covid-19 prolaze do placente i pružaju zaštitu bebi nakon poroda, što je jako važno znati kao roditelj. Dakle, vakcine ne mogu dosegnuti do placente, već antitijela koja majka stvara, dođu i do djeteta i stvaraju imunitet.

Ako imate pristup vakcini odobrenoj od strane Svjetske Zdravstvene Organizacije (WHO) i mogućnost da se vakcinišete, molimo Vas da to i učinite kako biste bili zaštićeni od Delta varijanta, ali i drugih sojeva virusa.

Dobra vijest je da sve vakcine, odobrene za upotrebu od strane Svjetske Zdravstvene Organizacije, štite od razvoja bolesti, hospitalizacije i smrtnog ishoda Delta varijante.

Dakle, bilo koja vakcina da je u pitanju je bolja opcija nego biti nevakcinisan. U suštini, dvije sedmice nakon primljene druge doze vakcine, dobit ćete imunitet na virus i smanjiti vlastiti rizik, kao i rizik za bebu.

Pacijenti u procesu potpomognute oplodnje trebaju razgovarati sa svojim reproduktivnim endokrinolozima tokom pripreme i liječenja neplodnosti. Vakcinacija, prije začeća ili u bilo kojoj fazi trudnoće, najbolji je način za smanjenje komplikacija kod majke i fetusa.

Pa da ponovimo, toplo preporučujemo da se vakcinišete čim dobijete mogućnost za to!

Preuzeto sa: klix.ba

Zakažite besplatne konsultacije

 Stotinu pitanja, a nijednog odgovora
Ona je nedavno, nakon niza birokratskih peripetija, sa suprugom uspjela na nivou Federacije BiH registrirati Udruženje “Želim postati majka”, u svrhu pomoći onima koji žele putem medicinski potpomognute oplodnje (MPO) steći potomstvo.
Na preporuku prijateljice Anđelka i Ante zaputili su se u Split, na polikliniku specijaliziranu za MPO.
– Odmah smo se naručili, istog trena. To nikada zaboraviti neću. Dr. Boris Poljak me dočekao, uputio na vađenje hormonalnih nalaza i naša borba je krenula. Sve nam je bilo uredu osim nalaza moga AMH. U tom slučaju, jedina solucija da se ostvarite kao roditelji, jeste da krenete u postupak potpomognute oplodnje, rekao mi je doktor. Uplašena, uplakana, pitala sam se: “Bože, hoću li ja ikada imati svoju bebu? Hoću li uspjeti” – priča nam Anđelka, prisjećajući se jednog od najtežih životnih perioda.

Imala je stotinu  pitanja, a nijednog odgovora. Sami, Ante i ona, ne znaju šta ih čeka. A čekala su ih bolna razočarenja. Prvi MPO postupak nije uspio.
– To me je slomilo, ubilo u meni svaki atom moje snage. Nijedna injekcija, niti jedna punkcija ne boli, koliko boli kada vidite “betu” 0 – i danas zaplače kada se sjeti te nule.
Nakon nekoliko mjeseci odmora kreću u drugi postupak. Nažalost, novo bolno razočarenje. I on je neuspješan. Jako, boli… Suze idu. A, društvo, kao društvo…
– Svi pitaju: Šta čekate… Kada će ta beba??? Ante me pogleda, a ja im kažem: Neka nas još, nismo spremni. U roku od pet minuta idemo iz tog društva, sjedamo u auto… Ma, nisam ni sjela počela sam plakati kao malo dijete. Plakala sam kao nikada u životu. Tada sam svome mužu rekla: Iskoristit ću još jajne ćelije koje su nam ostale. Ako ovog puta ne ostanem trudna, idi od mene, idi… ne mogu roditi bebu. Tada me je zagrlio i skupa smo plakali.
Sakupila je snagu i za treći put. Pomirila se da će joj biti kao i prva dva, ali rekla je sebi: Ovog puta ću se ponašati kao da nisam išla na postupak.
Kad me tada nije srce prekinulo, neće nikada
– Tako sam se i ponašala, izlazila sam, smijala sam se… Zaboravila sam na to da sam možda trudna, a 12. dan poslije transfera, nagovori me muž: “Hajde da radimo test…” U 20 sati navečer, kada ono šok: dvije crtice!!! Gledamo mi onaj test izbezumljeni. Vrištali smo od sreće. Ja mislim da nas je čulo cijelo susjedstvo. Te noći nisam spavala, od šoka, od sreće… Uhvatila sam sama sebe te noći kako tražim boce, cucle putem interneta… smijem se sebi i danas zbog takvih scena, ali to sam ja – sjeća se Anđelka jednog od najsretnijih trenutaka.
Sutradan ujutro: beta 309!
– Kada me tada nije srce prekinulo, neće nikada. Trudna sam, ljudi, trudna sam! Tog dana od mene i Ante nije bilo sretnijih ljudi, nije, sigurna sam. Devet mjeseci trudnoće proletjelo je brzo. Zahvaljući Bogu i doktoru sve je dobro prošlo i 20. oktobra 2016. dobili smo curicu, našega anđela, našu sreću, naš život. Vjerujte, gledala sam tri dana u nju i nisam vjerovala da je to moja beba, da sam ja mama… Naša djevojčica zove se Iva Marina i ima 3,5 godine. Vesela, razigrana i posebna. Ona je naš smisao života, naša snaga i život – ozareno priča Anđelka Tolj.
Kada se porodila, obećala je sebi da će ubuduće činiti sve da pomogne i drugim parovima koji se bore s neplodnošću.
– Dugo sam razmišljala i došla sam do ideje da osnujem udrugu. Uz pomoć moga muža, odvjetnika Igora Markotića i Ferida Bešlije, osnovana je Udruga „Želim postati majka” na nivou FBiH – sretna je Anđelka, čije udruženje ima i svoju Instagram stranicu te Facebook grupu “Želim postati majka”.

Udruženje su osnovali u martu ove godine.
– Želim da ova tema prestane biti tabu! Da se parovi ne boje reći svoj problem, da se otvoreno priča o bolesti današnjeg vremena – o neplodnosti! Ovaj problem mora se dići na veću razinu, otvoreno i javno pričati o njemu. Naša misija je da educiramo, organiziramo seminare, nudimo i psihološku pomoć. Svaki par je priča za sebe, problemi su različiti. Kod većine je problem spermiogram ili AMH… Želimo im pomoći da što bezbolnije prođu ovaj trnoviti put i stoga to činimo i putem naših stranica na društvenim mrežama. Parovima treba pomoći, treba ih pogurati, treba s njima otvoreno pričati, objasniti im da nisu sami. Neka nam se jave bilo putem Facebooka, ili Instagrama, ili lično – potcrtava svoje motive i misiju mlada majka Anđelka Tolj.

Finansijska pomoć parovima koji se bore s neplodnošću
– Svaki treći par se bori da se ostvari kao roditelj. Neki ljudi nemaju novaca, trebaju kredite da bi uopće ušli u postupak. To je žalosno.  Smatram da naša država o pitanju potpomognute oplodnje treba pomoći mnogo više finansijski. U FBiH sve zavisi od kantona do kantona, neki pomažu u refundiranju dijela troškova, neki ne. Nažalost, grad Mostar nimalo ne pomaže parovima, što je jako žalosno. I HNK ima mnogo parova koji se bore i ne mogu finansijski snositi postupke.
Našoj udruzi “Želim postati majka” pridružuje se poliklinika “Bona Dea” na čelu s dr. Alijem Mesutom, koji će, također, pomagati parovima, nudeći kredite na postupak potpomognute oplodnje, s minimalnom kamatnom stopom i to je veoma značajno. Za parove koji nemaju novaca, pomagat ćemo kao Udruga koliko bude u našoj moći – ističe Anđelka.

Izvor: www.azra.ba

Zakažite besplatne konsultac

Nekoliko nedavnih studija otkrilo je povezanost između razine svakodnevnog stresa kod žena sa smanjenom šansom za trudnoću.

Dokazano je da su žene sa visokom razinom stresa imale 29% manje šanse da zatrudne nakon godinu dana pokušavanja kao i manje šanse da zatrudne nakon jednog postupka vantjelesne oplodnje.

Kako reducirati stres?

Podijelite svoje strahove i pitanja – dok se nosite s neplodnošću, od velike je pomoći da u blizini imate ljude koji mogu pomoći i odgovoriti na vaša pitanja, biti osjetljivi na vaše osjećaje i razumjeti vaše strahove i nedoumice. Osjećajte se slobodnim da kontaktirate psihologa i potražite savjete.

Vodite dnevnik – dnevik je prijatelj koji nikada nije previše zauzet ili umoran da vas sasluša, a to je najčešće ono što nam treba. Pisanjem dnevnika možete dobiti uvid u vaše nesvjesne strahove i brige te osmislit put ka rješavanju istih.

Razgovarajte s partnerom – neplodnost nije vaš lični problem, već problem vas i partnera. Razgovarajte otvoreno o onome što vas muči. Osjećaj podrške smanjuje stres i stvara osjećaj motivacije.

Informišite se – studije su pokazale da informiranost o nekom problemu smanjuje osjećaj napetosti i daje nam mogućnost da bolje kontrolišemo naše emocije. Nemojte oklijevati, porazgovarajte sa ljekarom, i skupite sve dodatne informacije o procesu kroz koji prolazite.

Fizička aktivnost- redovna fizička aktivnost poput vježbanja, plivanja ili šetnje u prirodi potiče izlučivanje endorfina koji smanjuju štetno djelovanje stresa.

Vještine suočavanja i metode upravljanja stresom koje sada učite mogu vam poslužiti tokom godinama koje dolaze – a možda čak i pripremiti za roditeljstvo!

Adna Mehmedagić, Dipl. psiholog

Bona Dea IVF klinika

Većina ljudi zna da pad plodnosti ide s godinama, međutim mnogi nisu svjesni koliko rano taj gubitak plodnosti počinje. Pri rođenju broj jajnih ćelija iznosi oko 2 miliona, s tim da se sa godinama taj broj smanjuje.U pubertetu broj jajnih ćelija iznosi oko 400 000. Kvaliteta jajnih ćelija počinje da se smanjuje u tridesetim, a značajan pad u kvaliteti kao i broju jajnih ćelija se desi oko 35. godine života. Nakon 40. šanse za ostvarivanje trudnoće su minimalizirane i manje od 20% su šanse da jajne ćelije genetički budu normalne.

Godine su zaista bitan faktor, jer mnoge žene odgađaju roditeljstvo zbog karijere ili jednostavno još uvijek nisu upoznale pravog partnera. Srećom, one uvijek mogu da zalede svoje jajne ćelije, kao i embrije i da ih sačuvaju za budućnost, ističe dr. Mesut.

“Informisanje o zaleđivanju jajnih ćelija i embrija može pozitivno uticati na odluku o sačuvanju i kontroli svoje plodnosti. Zbog opcije začeća u budućnosti, ali nespremnosti na isto u skorijim godinama mnoge žene se odluče da zalede svoje jajne ćelije. Isto važi i za muškarce kada se radi o zaleđivanju spermatozoida”, rekla je dr.Mesut iz Bona Dea klinike za Klix.ba.

Krioprezervacija je nova grana medicine, koja je počela prije dvadeset godina, te jako brzo postala jako popularna i česta praksa u reproduktivnoj medicini. Ona omogućava da se biološki materijal sačuva i pri tome ne izgubi na svojoj vitalnosti. Postoje različiti tretmani u sklopu krioprezervacije, a obuhvataju: zaleđivanje embriona, jajnih ćelija, tkiva jajnika, kao i spermatozoida. Svi ovi tretmani su dostupni u Bona Dea IVF Centru, uz najsavremenije metode i opremu.

“Bona Dea IVF and Women Health Center uz najsavremeniju opremu ima ustanovljen program za zaleđivanje jajnih ćelija, embrija i spermatozoida, za parove koje žele da imaju više opcija u budućnosti. Prema istraživanju utvrđeno je da ne postoje značajne razlike između zaleđenih i svježih jajnih ćelija i embrija, gledajući stepen uspješnosti trudnoće. Do sada se pokazalo da je stepen trudnoće koristeći zamrznute materijale ( spermatozoide, jajne ćelije i embrije ) visok, što sve više ohrabruje parove da koriste metode krioprezervacije“, dodala je dr. Mesut. Kako navodi, zaleđivanje embrija je jako uspješan način da se sačuva plodnost.

Jedna od najvećih prednosti zaleđivanja embrija, te korištenje istih u budućnosti jeste činjenica da se može ostvariti trudnoća bez dodatnih stimulacija jajnika i terapija. Embriji koji su sačuvani metodom krioprezervacije se mogu koristiti u više ciklusa, te u najboljem slučaju moguće je ostvariti više od jedne trudnoće.

Zaleđivanje embrija, kao i jajnih ćelija se vrši na najadekvatnije načine kako bi se smanjila mogućnost oštećenja istih. Krioprezervacija embrija se pokazala jako uspješnom, te je milione beba rođeno koristeći zamrznute embrije.

Dodaje kako bi sve žene trebale da se posavjetuju s doktorom o svojim opcijama u svrhu očuvanja plodnosti. Testiranje rezerve jajnika bi trebalo biti dostupno svima, te bi broj žena koje čuvaju svoju plodnost navedenim metodama bio znatno veći.

Izvor: www.klix.ba