Stručan razgovor o neplodnosti i putu do roditeljstva

Neplodnost je izazov s kojim se suočava sve veći broj parova, ali razvoj reproduktivne medicine danas pruža brojne mogućnosti za njeno uspješno liječenje. O ovoj temi su u emisiji „Male stvari“ na Hype TV-u govorili dr. Ali Mesut i dr. Nursen Mesut iz Bona Dea IVF klinike u Sarajevu.

Tokom razgovora pojasnili su zbog čega je važno da se problemu neplodnosti pristupi individualno i da se prije početka liječenja obavi detaljna procjena zdravstvenog stanja oba partnera. Pravovremena dijagnostika omogućava ljekarima da utvrde moguće uzroke problema i zajedno s parom odaberu najprimjereniji način liječenja.

Posebna pažnja posvećena je postupku vantjelesne oplodnje, odnosno IVF-u, kao i različitim fazama kroz koje parovi prolaze tokom liječenja. Dr. Ali Mesut i dr. Nursen Mesut govorili su i o embrionima, mogućnostima njihovog zamrzavanja te značaju savremenih laboratorijskih metoda u reproduktivnoj medicini.

Razgovor je ukazao i na važnost otvorene komunikacije između pacijenata i medicinskog tima. Svaki par ima drugačiju zdravstvenu i životnu priču, zbog čega se plan liječenja ne može zasnivati na jednom univerzalnom pristupu. Stručna podrška, jasne informacije i osjećaj povjerenja mogu znatno olakšati put kroz IVF postupak.

Gostovanje dr. Ali Mesuta i dr. Nursen Mesut donosi korisne i razumljive odgovore za sve koji žele saznati više o neplodnosti, vantjelesnoj oplodnji i mogućnostima koje danas nudi savremena reproduktivna medicina.

Sa rođenjem Louise Brown 1978. godine, svijet je svjedočio historijskom trenutku koji je donio novu nadu za žene koje se suočavaju s neplodnošću. Njeno rođenje, kao prvo dijete začeto metodom in vitro fertilizacije (IVF), označilo je početak revolucije u medicini reprodukcije, otvarajući vrata roditeljstva za mnoge porodice koje su se dotad smatrale neplodnima. Taj trenutak bio je simbol nade i mogućnosti, svjetlo u životima žena širom svijeta.

Kako funkciniše postupak vantjelesne oplodnje?

“Tako je IVF započeo u to vrijeme, ali zapravo, i prije toga su se vodila velika istraživanja u Austriji i drugim zemljama. Prva uspješna trudnoća bila je upravo Louise Brown. Bila je to velika revolucija u medicini. Stvorili su embrij u laboratoriju, izvršili transfer, i tako je ostvarena prva trudnoća vantjelesnim putem”, objašnjava dr. Mesut.

View this post on Instagram

A post shared by Bona Dea IVF Clinic Sarajevo (@bonadea.ivf.clinic)

Postupak koji se danas primjenjuje započinje pronalaženjem i prikupljanjem jajne ćelije.

“Da bismo to učinili, prvo moramo uraditi stimulaciju kako bismo dobili jajnu ćeliju. Drugi ključni korak je rad embriološkog laboratorija. Potrebno je pronaći spermatozoide kod muškarca, a zatim vršimo oplodnju u laboratoriju – bilo konvencionalnom IVF metodom ili mikroinjekcijom. Nakon toga pratimo razvoj embrija u laboratoriju, kako raste. Kada embrij dostigne određenu fazu razvoja, vraćamo ga u maternicu.”

Postupak se u osnovi sastoji od stimulacije, aspiracije jajnih ćelija, kultivacije embrija u laboratoriju, selekcije najboljih embrija i njihovog transfera. Dr. Mesut naglašava da su svi ovi koraci ključni za uspješan ishod postupka i postizanje željenog rezultata.

“IVF postupak zapravo pomaže mnogim pacijentima kod kojih je sa naučnog aspekta nemoguće da prirodnim putem ostvare trudnoću. Na primjer, ako pacijentica ima oštećene ili neprohodne jajovode, spermatozoid i jajna ćelija se ne mogu spojiti. Kod ovakvih pacijentica, kada bismo razmislili o mogućnosti prirodne trudnoće, to ne bi bilo moguće, ali zahvaljujući IVF postupku, možemo postići trudnoću. Ili, ako muškarac ima vrlo nizak broj spermatozoida ili nema pokretnih spermatozoida, naučno je nemoguće ostvariti trudnoću bez pomoći IVF-a.”

Za pacijente koji se suočavaju s ovakvim problemima, ova moderna tehnika je izuzetno važna, a doktor napominje da je bolje primijeniti je što ranije kako bi povećali šanse za uspjeh.

IVF vs. inseminacija: Razlike i efikasnost

“Inseminacija, se primjenjuje 1880-ih godina. Nakon pronalaska mikroskopa i njegovog razvoja, otkrili su spermatozoide u muškom sjemenu. Nakon tog otkrića pokušali su primijeniti inseminaciju. Tehnika inseminacije je nešto što pomaže pacijentima, ali se zasniva na koncentraciji spermatozoida i njihovom unošenju direktno u maternicu. S druge strane, IVF je mnogo naprednija tehnika jer u laboratoriju stvaramo embrij, kontrolišemo cijeli proces i vršimo transfer embrija direktno u maternicu.”

Smatra se da je zbog toga IVF efikasnija metoda.

“Možda kod nekih pacijenata koji imaju problem s ovulacijom ili nečim sličnim inseminacija može pomoći, ali ako je problem ozbiljan – poput oligospermije, teratozoospermije ili problema s jajovodima i hormonalnim faktorima – inseminacija nije moguća. Jedino rješenje u takvim slučajevima je IVF, odnosno vantjelesna oplodnja.”

Navodi da je tubalni faktor jedan od najvažnijih uzroka neplodnosti kod žena, često izazvan infekcijama, endometriozom ili drugim stanjima. Problemi s prohodnošću jajovoda otežavaju njihovo normalno funkcionisanje, što dovodi do smanjenih šansi za začeće.

“Danas je, iskreno govoreći, najveći problem odgađanje trudnoće i odgađanje rađanja. Trenutno je za nas najvažniji faktor starosna dob pacijentice. Endometrioza, adenomioza, anovulacija, smanjena ovarijska rezervacija – sve su to ključni faktori koji utiču na plodnost kod žena. Ali danas se najviše suočavamo s problemom starosne dobi žene.

View this post on Instagram

A post shared by Bona Dea IVF Clinic Sarajevo (@bonadea.ivf.clinic)

Izazovi modernog društva: Starost, endometrioza i smanjen broj spermatozoida

Globalno, broj spermatozoida drastično opada.

“Ne znamo tačno zašto, ali faktori poput stresa, ishrane, zagađenja, načina života i mnogih drugih faktora mogu igrati ulogu. Danas se suočavamo s velikim problemom smanjene pokretljivosti spermatozoida, smanjenog broja spermatozoida i općenito smanjenja plodnosti na masovnom nivou.”

Kada je riječ o stopi uspjeha, najvažniji i najpouzdaniji faktor za postizanje trudnoće je starosna dob pacijentice.

“To je ključni faktor. Naravno, uslovi u laboratoriji, iskustvo doktora i drugi faktori također utiču na uspješnost postupka. Mlađe pacijentice imaju veće šanse za uspjeh čak i ako imaju manji broj jajnih ćelija, postoji mogućnost da se postigne trudnoća. Ne možemo svim pacijentima dati jednu univerzalnu stopu uspjeha, jer na ishod utiče mnogo faktora – broj i kvalitet jajnih ćelija, starosna dob pacijentice, zdravstveno stanje muškarca, kvalitet spermatozoida (da li su dobijeni normalnim ejakulatom ili biopsijom testisa), kao i eventualni problemi sa strukturom spermatozoida.”

Dodaje da ne postoji jedinstvena stopa uspjeha, već ona varira ovisno o kategoriji pacijenata.

“Danas je IVF mnogo uspješniji i sigurniji nego prije. Sve lijekove koje koristimo u ovom postupku poznajemo već dugo i imamo dugogodišnje iskustvo s njihovom primjenom. Ukoliko se koriste na ispravan način, potpuno su sigurni za pacijente.Što se tiče beba rođenih putem ovog postupka, još od 1978. godine koristimo ove metode i sprovedena su brojna velika istraživanja o njihovom zdravlju. Rezultati pokazuju da nema nikakvih razlika u zdravlju beba začetih putem IVF-a u odnosu na one začete prirodnim putem.”

Štaviše, pacijentice koje prolaze kroz IVF postupak podvrgavaju se stalnom nadzoru, što omogućava pravovremeno otkrivanje i rješavanje potencijalnih problema, bez značajnih razlika u postupku.

View this post on Instagram

A post shared by Bona Dea IVF Clinic Sarajevo (@bonadea.ivf.clinic)

Zdrav način života: Ključan za uspješan IVF

Kada govorimo o reproduktivnoj dobi ona je drugačija u odnosu na to kako pacijentice fizički izgledaju.

“Kada se jajne ćelije dijele, kromosomi se razdvajaju. Između kromosoma, oni se ne razdvajaju ispravno. Tako da u jajnoj ćeliji ima genetskog materijala koji je abnormalan. Zbog toga kod ovakvih jajnih ćelija ne dolazi do oplodnje, ili ako se oplode, ne rastu, Ili ako rastu, čak i nakon transfera, ne rastu kako treba. Tako da, uglavnom, to završava pobačajem. Drugi faktor je, unutar jajnih ćelija se nalaze i mitohondrije. One također nose genetiku mitohondrija. Mikrookruženje jajnih ćelija također utiče na zdravlje embrija. I ovo je nešto što ne možemo direktno promijeniti. Zbog toga, dob utiče na šanse i smanjuje šanse za trudnoću.”

Zdrav način života ključan je za svakoga, posebno pri planiranju trudnoće. Folna kiselina, koja je neophodna u tom procesu, trebala bi se koristiti najmanje dva mjeseca prije planirane trudnoće.

“Danas, kao što znate, mnogi proizvodi imaju aditive, konzervanse i slične tvari. Bolje je zaštititi tijelo od tih proizvoda, jesti zdravo i smanjiti tjelesnu težinu. Pušenje generalno nije dobro za zdravlje, ali tokom trudnoće, zbog problema sa jajnicima i kvalitetom jajnih ćelija, najbolje je prestati pušiti.”

Posebno ističe da je najvažnija stvar gojaznost, koja značajno utiče na plodnost.

“Gojaznost mijenja kvalitet jajnih ćelija, smanjuje plodnost, smanjuje kvalitet embrija, povećava stopu pobačaja i komplikacije tokom trudnoće. Ako neko planira trudnoću, bolje je da indeks tjelesne mase bude u normalnim granicama. U Sjedinjenim Američkim Državama, ako je indeks tjelesne mase u kategoriji gojaznih ili morbidno gojaznih, oni uopšte ne započinju IVF procedure, Zbog rizika da, nakon IVF-a, kada pacijentkinja ostane trudna, mogu nastati gestacijski dijabetes, preeklampsija, eklampsija i mnoge druge komplikacije tokom trudnoće. Zbog toga je ovaj način života veoma važan. Treba jesti zdravo, piti dovoljno vode, prestati pušiti ako planiraju trudnoću.”

Uloga embriološkog laboratorija u IVF-u

Odabir spermatozoida i jajnih ćelija u potpunosti je u nadležnosti embriološkog laboratorija.

“U laboratoriji imamo mogućnost odabira jajne ćelije, ali moramo koristiti one koje su nam dostupne. Ako su zrele, koristimo ih sve. Što se tiče spermatozoida, postoje tehnike za njihov odabir. Postoji mnogo metoda selekcije spermatozoida. Na primjer, u nekim centrima koriste poseban čip – mali uređaj u koji stavljaju spermatozoide kako bi izvršili selekciju. Većina ovih metoda je komercijalna, pa ih generalno ne preferiramo.”

Umjesto toga, spermatozoide povećavaju pod mikroskopom 600 puta kako bi odabrali morfološki normalne i pokretne, koje zatim koriste za oplodnju.

“Naravno, mnogi centri ne vjeruju u selekciju spermatozoida, ali mi je preferiramo jer, kada koristimo kvalitetne spermatozoide, stopa oplodnje je viša nego kod nasumičnog izbora.

View this post on Instagram

A post shared by Bona Dea IVF Clinic Sarajevo (@bonadea.ivf.clinic)

Psihološki faktor u IVF postupku

Psihološko stanje pacijenta izuzetno je važno tokom cijelog procesa asistirane terapijske medicine.
“Kada pacijenti imaju povjerenje u ljekare i medicinske centre, veća je vjerovatnoća da će biti uspješni, pravilno koristiti terapiju i slijediti upute. Međutim, ako psihološki nisu spremni za ovaj proces, to može uticati na ishod.”

Ovaj postupak nosi određenu neizvjesnost – uspjeh nije uvijek garantiran.

“Možda će postupak uspjeti, ali postoji i mogućnost neuspjeha. Možda se jajna ćelija neće pronaći ili neće biti pogodna za oplodnju. Zato je važno da pacijenti budu spremni na sve moguće ishode.”

Iz tog razloga, prije početka postupka nastoje detaljno objasniti cijelu proceduru.

“Ako neko ne zna šta ga očekuje, prirodno je da osjeća strah – kao kada ne znamo šta se krije iza zatvorenih vrata. Zato se trudimo da ih upoznamo sa svim aspektima postupka, očekivanjima, budućim koracima i stopom uspješnosti, kako bi imali realna očekivanja.”

Razgovori s medicinskim sestrama i onima koji su već prošli proces pomažu pacijentima da se lakše prilagode. Informisanost olakšava prihvatanje postupka, dok neznanje i zabrinutost mogu ozbiljno ugroziti njegov uspjeh.
“Priprema pacijenta zahtijeva razmatranje svih medicinskih stanja koja on ili ona ima. Na primjer, ako pacijent boluje od dijabetesa, problema sa štitnom žlijezdom ili drugih zdravstvenih tegoba, važno je da se ti problemi riješe prije početka postupka.”

Između ostalog, ako pacijentica ima problema sa zubima, bolje je da ih riješi prije početka IVF postupka.

“Tokom samog postupka može biti teško riješiti takve probleme, a pacijenti se mogu brinuti o terapiji i upotrebi antibiotika u tom periodu. Dakle, ako postoje određena medicinska stanja, najbolje ih je riješiti unaprijed.”

Također, važno je provjeriti zdravlje dojki. Ako pacijentica ima bilo kakvih problema, moraju biti svjesni toga.

“Potrebno je provjeriti i druge zdravstvene probleme, poput gastrointestinalnih tegoba, srčanih oboljenja ili problema s bubrezima. Sve ove informacije su ključne jer nam pomažu da procijenimo kako najbolje provesti IVF postupak uzimajući u obzir zdravstveno stanje pacijenta.

View this post on Instagram

A post shared by Bona Dea IVF Clinic Sarajevo (@bonadea.ivf.clinic)

Priprema pacijenta prije uvođenja u proceduru je veoma važna. Ako je potrebno, mogu se dodati određeni suplementi ili hormonalna terapija, poput prolaktina, hormona štitne žlijezde i drugih, kako bi tijelo bilo što spremnije za IVF postupak.

“Kod IVF-a, parovi se često suočavaju s dugim periodom neplodnosti. Na primjer, neki čekaju trudnoću i po 10 ili 15 godina. Za takve pacijente bolje je odmah započeti s IVF postupkom, bez daljeg gubljenja vremena.”

Kada pacijentice postanu starije, dr. Mesut savjetuje brže donošenje odluka. Nakon 40. godine, važno je ne odgađati postupak, jer nije moguće sa sigurnošću predvidjeti kada će nastupiti menopauza i kada će rezerva jajnih ćelija biti potpuno iscrpljena.

“U takvim slučajevima je bolje pristupiti IVF-u na odlučniji i brži način nego u drugim situacijama.”

Ako postoji ozbiljan problem sa spermatozoidima, poput veoma niskog broja ili loše pokretljivosti, također je preporučljivo odmah započeti s IVF-om, jer bi druge metode liječenja mogle biti manje efikasne.

“Ponekad postoji nešto veći rizik od genetskih abnormalnosti zbog upotrebe lijekova, ali taj broj nije značajan. Generalno, bebe rođene putem IVF-a su zdrave i normalno se razvijaju. Naravno, zbog blizanačkih trudnoća, koje su češće kod IVF-a zbog transfera dva embriona, može doći do blagog povećanja rizika od prijevremenog porođaja. Međutim, danas medicina ima efikasne metode za rješavanje tih izazova, tako da to više ne predstavlja veliki problem.”

Nova dostignuća u IVF tehnologiji

IVF tehnologija stalno napreduje, a nove tehnike i testovi postaju sve popularniji.

“Postoji mnogo metoda za povećanje stope uspješnosti, poput NGS, PGD, PGT, ALIS testa, ELMA testa, ERA testa i drugih. Međutim, kada uporedimo rezultate i analiziramo dostupne meta-analize, vidimo da mnoge od ovih tehnika ne donose značajno poboljšanje u stopi trudnoće.”

Trenutno je mikrobiom jedan od glavnih trendova u IVF-u, a mnogi stručnjaci istražuju njegov uticaj na trudnoću.

“Ipak, dosadašnje studije nisu pokazale da promjena mikrobioma značajno povećava šansu za trudnoću. Štaviše, mnoge dodatne analize koje su se ranije koristile u IVF-u pokazale su se ne samo neučinkovitima, već u nekim slučajevima i štetnima, smanjujući šanse za uspjeh.”

Zbog toga su u Velikoj Britaniji i mnogim razvijenim zemljama zabranjene određene dodatne analize.

“Na primjer, u Sjedinjenim Američkim Državama IVF centri su se suočili s tužbama zbog PGD testa, jer je utvrđeno da zbog pogrešnih dijagnoza mnogi zdravi embrioni bivaju uništeni. Nijedna od ovih tehnika ne može sa stopostotnom sigurnošću poboljšati ishod za pacijente.”

Trenutno ne postoji značajna inovacija koja bi revolucionirala IVF postupak.

“Mislim da u Bosni i Hercegovini postoji nedostatak kada je u pitanju donacija jajnih ćelija, donacija spermatozoida i surogat-majčinstvo. To predstavlja određeni hendikep u odnosu na druge zemlje.

View this post on Instagram

A post shared by Bona Dea IVF Clinic Sarajevo (@bonadea.ivf.clinic)

U Bosni i Hercegovini, IVF se izvodi isključivo s pacijentovim vlastitim jajnim ćelijama i spermatozoidima, a embrion se transferira u maternicu pacijentice.

“Jedina metoda koja je dozvoljena jeste klasični IVF. Sve druge metode, poput donacije jajnih ćelija, spermatozoida i surogat-majčinstva, zakonski su zabranjene.”

Hormoni koje koriste u IVF postupku su sigurni i jednostavni za upotrebu.

“Kada naše medicinske sestre objasne pacijentima kako ih koristiti, oni ih svakodnevno primjenjuju bez problema. Naš cilj je pružiti pacijentima što pogodniju, uspješniju i bezbolniju terapiju. Ovi hormoni su već dugo u upotrebi, a iako su možda rekombinantni, oni su zapravo isti hormoni koje tijelo žene prirodno luči. Ako se pravilno koriste, nisu štetni za organizam. Naravno, ako ih neko koristi na nepravilan način, mogu nastati problemi, ali pod stručnim nadzorom nema razloga za zabrinutost.”

Sve se provodi pod strogim nadzorom i redovnim kontrolama kako bi se pratila reakcija tijela na hormone.

“Zahvaljujući tome, ne dolazi do ozbiljnih nuspojava. Koristimo i različite tehnike kako bismo IVF učinili što manje bolnim za pacijente”, zaključuje dr. Mesut u razgovoru za Čuvajzdravlje.ba

U borbi sa pandemijom, aktualna je i tema vakcinacije. Doktor Ali Mesut ispred Bona Dea IVF Klinike odlučio je odgovoriti na pitanja o vakcinaciji pacijenticama koje su trudne ili planiraju trudnoću.

Od samog početka pandemije, korona virus je izazov sa kojim se suočava zdravstveni sistem. Nažalost, danas hospitalizacija ponovo raste zbog izuzetno visokog broja zaraženih Delta varijantom virusa, izrazito posebno među populacijom sa niskom stopom vakcinacije.

Dok su milioni ljudi već primili vakcine protiv COVID-19, i dalje je puno glasina, posebno na društvenim mrežama. Postoje lažne tvrdnje koje govore da vakcine protiv virusa izazivaju neplodnost, sadrže mikročipove, kao i da same izazivaju bolest COVID-19, a najgore lažne tvrdnje su da je puno ljudi umrlo od vakcine.

Ove tvrdnje svakako nisu tačne. Vakcina vam doslovno može spasiti život. Dana 23. augusta 2021.godine, američka Agencija za kontrolu hrane i lijekova (Food and Drug Administration – FDA) koja je odgovorna za provjeru i zaštitu zdravstva, najavila je prvu potpuno odobrenu Biontech – Pfizer vakcinu protiv COVID-19, dok su i ostale vakcine u postupku odobrenja.

Ovih dana prvo pitanje koje nam pacijenti postave je “Trebam li se vakcinisati ili ne?”. Vrlo jasan odgovor je “apsolutno da”.

Naravno, svi lijekovi mogu izazvati neke nuspojave, ali postoje važniji razlozi zašto istinski preporučujemo vakcinisanje. Vrlo važan razlog je što COVID-19 nije sličan redovnoj, uobičajenoj gripi. Dosta je opasniji oblik kod trudnica, nego u stadiju mimo trudnoće. Stoga, veoma je važno pokušati izbjeći mogućnost zaraze kod trudnica.

Na osnovu podataka izdatih od strane WHO (Svjetske zdravstvene organizacije), ESHRE (Evropsko društvo za humanu reprodukciju), CDS (Centar za kontrolu i prevenciju bolesti) i doktor Ali Mesut je iznio svoj stav o vakcinisanju.

“Vakcinisanje štiti pacijenticu, ali korist se proteže i na njeno dijete. Dijete dobiva imunitet od majke putem placente, te se već rađa s imunitetom. Nijedna od trenutno dostupnih vakcina protiv virusa ne doseže niti prelazi u placentu.”

Međutim, prema podacima ASRM-a (Američko društvo za reproduktivnu medicinu) pokazalo se da samo zaštitna antitijela na Covid-19 prolaze do placente i pružaju zaštitu bebi nakon poroda, što je jako važno znati kao roditelj. Dakle, vakcine ne mogu dosegnuti do placente, već antitijela koja majka stvara, dođu i do djeteta i stvaraju imunitet.

Ako imate pristup vakcini odobrenoj od strane Svjetske Zdravstvene Organizacije (WHO) i mogućnost da se vakcinišete, molimo Vas da to i učinite kako biste bili zaštićeni od Delta varijanta, ali i drugih sojeva virusa.

Dobra vijest je da sve vakcine, odobrene za upotrebu od strane Svjetske Zdravstvene Organizacije, štite od razvoja bolesti, hospitalizacije i smrtnog ishoda Delta varijante.

Dakle, bilo koja vakcina da je u pitanju je bolja opcija nego biti nevakcinisan. U suštini, dvije sedmice nakon primljene druge doze vakcine, dobit ćete imunitet na virus i smanjiti vlastiti rizik, kao i rizik za bebu.

Pacijenti u procesu potpomognute oplodnje trebaju razgovarati sa svojim reproduktivnim endokrinolozima tokom pripreme i liječenja neplodnosti. Vakcinacija, prije začeća ili u bilo kojoj fazi trudnoće, najbolji je način za smanjenje komplikacija kod majke i fetusa.

Pa da ponovimo, toplo preporučujemo da se vakcinišete čim dobijete mogućnost za to!

Preuzeto sa: klix.ba

Zakažite besplatne konsultacije

 Stotinu pitanja, a nijednog odgovora
Ona je nedavno, nakon niza birokratskih peripetija, sa suprugom uspjela na nivou Federacije BiH registrirati Udruženje “Želim postati majka”, u svrhu pomoći onima koji žele putem medicinski potpomognute oplodnje (MPO) steći potomstvo.
Na preporuku prijateljice Anđelka i Ante zaputili su se u Split, na polikliniku specijaliziranu za MPO.
– Odmah smo se naručili, istog trena. To nikada zaboraviti neću. Dr. Boris Poljak me dočekao, uputio na vađenje hormonalnih nalaza i naša borba je krenula. Sve nam je bilo uredu osim nalaza moga AMH. U tom slučaju, jedina solucija da se ostvarite kao roditelji, jeste da krenete u postupak potpomognute oplodnje, rekao mi je doktor. Uplašena, uplakana, pitala sam se: “Bože, hoću li ja ikada imati svoju bebu? Hoću li uspjeti” – priča nam Anđelka, prisjećajući se jednog od najtežih životnih perioda.

Imala je stotinu  pitanja, a nijednog odgovora. Sami, Ante i ona, ne znaju šta ih čeka. A čekala su ih bolna razočarenja. Prvi MPO postupak nije uspio.
– To me je slomilo, ubilo u meni svaki atom moje snage. Nijedna injekcija, niti jedna punkcija ne boli, koliko boli kada vidite “betu” 0 – i danas zaplače kada se sjeti te nule.
Nakon nekoliko mjeseci odmora kreću u drugi postupak. Nažalost, novo bolno razočarenje. I on je neuspješan. Jako, boli… Suze idu. A, društvo, kao društvo…
– Svi pitaju: Šta čekate… Kada će ta beba??? Ante me pogleda, a ja im kažem: Neka nas još, nismo spremni. U roku od pet minuta idemo iz tog društva, sjedamo u auto… Ma, nisam ni sjela počela sam plakati kao malo dijete. Plakala sam kao nikada u životu. Tada sam svome mužu rekla: Iskoristit ću još jajne ćelije koje su nam ostale. Ako ovog puta ne ostanem trudna, idi od mene, idi… ne mogu roditi bebu. Tada me je zagrlio i skupa smo plakali.
Sakupila je snagu i za treći put. Pomirila se da će joj biti kao i prva dva, ali rekla je sebi: Ovog puta ću se ponašati kao da nisam išla na postupak.
Kad me tada nije srce prekinulo, neće nikada
– Tako sam se i ponašala, izlazila sam, smijala sam se… Zaboravila sam na to da sam možda trudna, a 12. dan poslije transfera, nagovori me muž: “Hajde da radimo test…” U 20 sati navečer, kada ono šok: dvije crtice!!! Gledamo mi onaj test izbezumljeni. Vrištali smo od sreće. Ja mislim da nas je čulo cijelo susjedstvo. Te noći nisam spavala, od šoka, od sreće… Uhvatila sam sama sebe te noći kako tražim boce, cucle putem interneta… smijem se sebi i danas zbog takvih scena, ali to sam ja – sjeća se Anđelka jednog od najsretnijih trenutaka.
Sutradan ujutro: beta 309!
– Kada me tada nije srce prekinulo, neće nikada. Trudna sam, ljudi, trudna sam! Tog dana od mene i Ante nije bilo sretnijih ljudi, nije, sigurna sam. Devet mjeseci trudnoće proletjelo je brzo. Zahvaljući Bogu i doktoru sve je dobro prošlo i 20. oktobra 2016. dobili smo curicu, našega anđela, našu sreću, naš život. Vjerujte, gledala sam tri dana u nju i nisam vjerovala da je to moja beba, da sam ja mama… Naša djevojčica zove se Iva Marina i ima 3,5 godine. Vesela, razigrana i posebna. Ona je naš smisao života, naša snaga i život – ozareno priča Anđelka Tolj.
Kada se porodila, obećala je sebi da će ubuduće činiti sve da pomogne i drugim parovima koji se bore s neplodnošću.
– Dugo sam razmišljala i došla sam do ideje da osnujem udrugu. Uz pomoć moga muža, odvjetnika Igora Markotića i Ferida Bešlije, osnovana je Udruga „Želim postati majka” na nivou FBiH – sretna je Anđelka, čije udruženje ima i svoju Instagram stranicu te Facebook grupu “Želim postati majka”.

Udruženje su osnovali u martu ove godine.
– Želim da ova tema prestane biti tabu! Da se parovi ne boje reći svoj problem, da se otvoreno priča o bolesti današnjeg vremena – o neplodnosti! Ovaj problem mora se dići na veću razinu, otvoreno i javno pričati o njemu. Naša misija je da educiramo, organiziramo seminare, nudimo i psihološku pomoć. Svaki par je priča za sebe, problemi su različiti. Kod većine je problem spermiogram ili AMH… Želimo im pomoći da što bezbolnije prođu ovaj trnoviti put i stoga to činimo i putem naših stranica na društvenim mrežama. Parovima treba pomoći, treba ih pogurati, treba s njima otvoreno pričati, objasniti im da nisu sami. Neka nam se jave bilo putem Facebooka, ili Instagrama, ili lično – potcrtava svoje motive i misiju mlada majka Anđelka Tolj.

Finansijska pomoć parovima koji se bore s neplodnošću
– Svaki treći par se bori da se ostvari kao roditelj. Neki ljudi nemaju novaca, trebaju kredite da bi uopće ušli u postupak. To je žalosno.  Smatram da naša država o pitanju potpomognute oplodnje treba pomoći mnogo više finansijski. U FBiH sve zavisi od kantona do kantona, neki pomažu u refundiranju dijela troškova, neki ne. Nažalost, grad Mostar nimalo ne pomaže parovima, što je jako žalosno. I HNK ima mnogo parova koji se bore i ne mogu finansijski snositi postupke.
Našoj udruzi “Želim postati majka” pridružuje se poliklinika “Bona Dea” na čelu s dr. Alijem Mesutom, koji će, također, pomagati parovima, nudeći kredite na postupak potpomognute oplodnje, s minimalnom kamatnom stopom i to je veoma značajno. Za parove koji nemaju novaca, pomagat ćemo kao Udruga koliko bude u našoj moći – ističe Anđelka.

Izvor: www.azra.ba

Zakažite besplatne konsultac

Većina ljudi zna da pad plodnosti ide s godinama, međutim mnogi nisu svjesni koliko rano taj gubitak plodnosti počinje. Pri rođenju broj jajnih ćelija iznosi oko 2 miliona, s tim da se sa godinama taj broj smanjuje.U pubertetu broj jajnih ćelija iznosi oko 400 000. Kvaliteta jajnih ćelija počinje da se smanjuje u tridesetim, a značajan pad u kvaliteti kao i broju jajnih ćelija se desi oko 35. godine života. Nakon 40. šanse za ostvarivanje trudnoće su minimalizirane i manje od 20% su šanse da jajne ćelije genetički budu normalne.

Godine su zaista bitan faktor, jer mnoge žene odgađaju roditeljstvo zbog karijere ili jednostavno još uvijek nisu upoznale pravog partnera. Srećom, one uvijek mogu da zalede svoje jajne ćelije, kao i embrije i da ih sačuvaju za budućnost, ističe dr. Mesut.

“Informisanje o zaleđivanju jajnih ćelija i embrija može pozitivno uticati na odluku o sačuvanju i kontroli svoje plodnosti. Zbog opcije začeća u budućnosti, ali nespremnosti na isto u skorijim godinama mnoge žene se odluče da zalede svoje jajne ćelije. Isto važi i za muškarce kada se radi o zaleđivanju spermatozoida”, rekla je dr.Mesut iz Bona Dea klinike za Klix.ba.

Krioprezervacija je nova grana medicine, koja je počela prije dvadeset godina, te jako brzo postala jako popularna i česta praksa u reproduktivnoj medicini. Ona omogućava da se biološki materijal sačuva i pri tome ne izgubi na svojoj vitalnosti. Postoje različiti tretmani u sklopu krioprezervacije, a obuhvataju: zaleđivanje embriona, jajnih ćelija, tkiva jajnika, kao i spermatozoida. Svi ovi tretmani su dostupni u Bona Dea IVF Centru, uz najsavremenije metode i opremu.

“Bona Dea IVF and Women Health Center uz najsavremeniju opremu ima ustanovljen program za zaleđivanje jajnih ćelija, embrija i spermatozoida, za parove koje žele da imaju više opcija u budućnosti. Prema istraživanju utvrđeno je da ne postoje značajne razlike između zaleđenih i svježih jajnih ćelija i embrija, gledajući stepen uspješnosti trudnoće. Do sada se pokazalo da je stepen trudnoće koristeći zamrznute materijale ( spermatozoide, jajne ćelije i embrije ) visok, što sve više ohrabruje parove da koriste metode krioprezervacije“, dodala je dr. Mesut. Kako navodi, zaleđivanje embrija je jako uspješan način da se sačuva plodnost.

Jedna od najvećih prednosti zaleđivanja embrija, te korištenje istih u budućnosti jeste činjenica da se može ostvariti trudnoća bez dodatnih stimulacija jajnika i terapija. Embriji koji su sačuvani metodom krioprezervacije se mogu koristiti u više ciklusa, te u najboljem slučaju moguće je ostvariti više od jedne trudnoće.

Zaleđivanje embrija, kao i jajnih ćelija se vrši na najadekvatnije načine kako bi se smanjila mogućnost oštećenja istih. Krioprezervacija embrija se pokazala jako uspješnom, te je milione beba rođeno koristeći zamrznute embrije.

Dodaje kako bi sve žene trebale da se posavjetuju s doktorom o svojim opcijama u svrhu očuvanja plodnosti. Testiranje rezerve jajnika bi trebalo biti dostupno svima, te bi broj žena koje čuvaju svoju plodnost navedenim metodama bio znatno veći.

Izvor: www.klix.ba

Šta je normalan BMI?

BMI između 19 i 24 smatra se normalnim; manje od 19 smatra se preniskim BMI. Onaj između 25 i 29 smatra se prekomjernom težinom i veći od 30 vas svrstava u kategoriju gojaznih.

Kako težina utječe na plodnost kod žena?

Mnoge žene sa premalom tjelesnom težinom, prekomjernom težinom i one pretile nemaju problema sa začećem. Međutim dosta njih će imati problema sa ostvarivanjem trudnoće, najčešće zbog problema s ovulacijom.
BMI od 18,5 ili manje (premala težina) često uzrokuje neredovite menstrualne cikluse i može uzrokovati potpuni izostanak ovulacije. BMI od 17,5 ili manje mogao bi ukazivati na poremećaj prehrane. Žene sa BMI nižim od normalnog trebaju sarađivati sa svojim doktorom kako bi razumjele uzrok ove situacije i razvile strategije za poboljšanje iste.
BMI u rasponu gojaznih također može dovesti do neredovnih menstrualnih ciklusa i ovulacije. Međutim, čak i pretile žene s normalnim ovulacijskim ciklusom imaju niže stope trudnoće od žena normalne težine, tako da ovulacija nije jedini problem. Posjet doktoru prije trudnoće može pomoći u identificiranju drugih poremećaja povezanih s pretilošću koji utječu na trudnoću, poput bolesti štitnjače, rezistencije na inzulin i dijabetesa.

Utječe li gojaznost na šanse da zatrudnite potpomognutom oplodnjom i dobijete zdravu bebu?

Postoje dobri dokazi da gojaznost smanjuje stopu uspješnosti potpomognute oplodnje (IVF). Studije su pokazale niže stope trudnoće i veće stope pobačaja kod gojaznih žena. Pretile žene imaju povećan rizik od razvoja trudničkog (gestacijskog) dijabetesa i visokog krvnog pritiska (preeklampsija). Pretile žene također imaju veće šanse za porođaj carskim rezom. Djeca gojaznih majki imaju povećan rizik od nekih urođenih mana i imaju visoku porođajnu težinu.

Da li pretili muškarci imaju probleme sa plodnošću ?

Gojaznost tj. pretilost  kod muškaraca može biti povezana sa promjenama u nivou testosterona i drugih hormona važnih za reprodukciju. Umanjen  broj spermatozoida  i smanjena pokretljivost spermatozoida, češća su pojava kod muškaraca s prekomjernom težinom i onih gojaznih nego kod muškaraca sa normalnom težinom.

Da li bih trebala pokušati smanjiti BMI ako sam u kategoriji gojaznih prije nego pokušam ostvariti trudnoću ?

Prvo se trebate posavjetovati sa doktorom .Prije razmatranja preporuke o tome trebate li prvo pokušati smršaviti, razmotrit će se svi faktori, uključujući vašu dob i bilo koje druge faktore neplodnosti. Promjena prehrane i načina života (npr. vježbanje) u kombinaciji s programom koji može pružiti grupnu podršku djelotvoran je korak, ali ne uvijek odgovarajući prvi korak ako su vaše godine ili BMI iznad 40. Operacija mršavljenja (bariatrijska hirurgija) najefikasniji je tretman za mršavljenje kod žena s BMI većim od 40.

Imam sindrom policističnih jajnika (PCOS) i imam prekomjernu težinu, trebam li učiniti nešto drugačije?

PCOS je vrlo često stanje kod mladih žena (oko 8% –10%). Nisu sve žene s PCOS-om prekomjerne tjelesne težine ili pretile, ali mnoge žene s PCOS-om imaju znakove rezistencije na insulin i / ili gojaznosti. Niskokalorična dijeta i vježbanje mogu dovesti do gubitka kilograma, redovnog menstrualnog ciklusa i ovulacije. Međutim, ženama s PCOS-om može zatrebati dodatni tretman da zatrudne, uključujući lijekove za smanjenje rezistencije na inzulin. Te bi žene trebale potražiti pomoć stručnjaka za reproduktivnu endokrinologiju i neplodnost.

Vaša Bona Dea

Otkrili smo da 5% svih porođenih žena sa infekcijom SARS-CoV-2 razvija ozbiljnu ili kritičnu bolest, što je niže od prethodnih izvještaja”, rekla je koautorica studije i glavna urednica Savremene OB / GYN Catherine Y. Spong, MD.

Studija je obuhvatila podatke o 3.374 trudnice (srednja [SD] starost, 27,6 [6] godina) koje su testirane na SARS-CoV-2 infekciju i isporučene su od 18. marta do 22. avgusta u Parkland Health and Hospital System, velikom broju urbani centar za njegu porodilja sa širokim pristupom testiranju na SARS-CoV-2 u ambulanti, hitnoj službi i stacionarnom okruženju. Obuhvaćeno je 252 žene koje su bile pozitivne na SARS-CoV-2 i 3.122 negativne na SARS-CoV-2.

Testiranje je provedeno za ambulantna područja, a prije 14. Maja 2020. i za bolnička područja na osnovu simptoma (temperatura, kašalj, dispneja, mijalgija, gubitak mirisa ili okusa, povraćanje, dijareja ili upaljeno grlo) ili specifičnih kriterija rizika. 14. maja bolnički sistem je u svojoj jedinici rada i porođaja implementirao univerzalni protokol za testiranje. Žene koje su se pokazale na njezi sa vanjskim pozitivnim rezultatima testiranja bile su uključene bez ponovljenog testiranja.

Stopa hospitalizacije zbog indikacije COVID-19 slična je onoj kod žena koje nisu trudne, sa 6%. Znatno drugačija od prethodnih izvještaja – u junu 2020. CDC je izvijestio da je 31,5% trudnica hospitalizirano u odnosu na 5,8% žena koje nisu trudne “, rekao je Spong.

Protokoli neonatalnog testiranja uključuju ispitivanje SARS-CoV-2 u periodu od 24 i 48 sati kod novorođenčadi rođene u roku od 4 sedmice nakon dijagnoze SARS-CoV-2 po majci ili kada je to klinički indicirano; prijem u izolacijski odjel neonatalne jedinice za intenzivnu njegu bio je rutina za novorođenčad rođena od simptomatskih majki dok se mjere opreza na osnovu majčinog prijenosa ne mogu prekinuti ili do otpusta.

Rana neonatalna SARS-CoV-2 infekcija dogodila se u 3% testirane novorođenčadi, prvenstveno među onima rođenim od asimptomatskih ili blago simptomatskih žena.

Istraživači nisu otkrili razliku u ishodima prijevremenog porođaja, preeklampsije sa teškim karakteristikama ili porođaja carskim rezom za indikaciju fetusa kod žena sa i bez SARS-CoV-2 infekcije dijagnosticirane tokom trudnoće (52 žene [21%] naspram 684 žene [23%]; relativni rizik, 0,94; 95% CI, 0,73-1,21; P = .64).

Prema nalazima studije, težina bolesti majke nije bila povezana sa abnormalnostima placente. Nalazi sugeriraju, međutim, da se rizik od porođaja u manje od 37, 34 i 28 sedmica povećavao sa pogoršanjem težine majčine bolesti COVID-19.

Prema rezultatima, 5% svih porođenih žena s infekcijom SARS-CoV-2 ima ili je razvilo ozbiljnu ili kritičnu bolest. Ovi su nalazi, napominju autori, novi i niži od stopa iz prethodnih izvještaja.

Autori pozivaju na dalja istraživanja kako bi shvatili da li je infekcija majke SARS-CoV-2 povezana sa dugoročnim zdravljem majki ili novorođenčadi.

Izvor: www.contemporaryobgyn.net

Vaša Bona Dea

Da bi se dijagnosticirao PCOS, žena mora imati 2 od 3 moguća problema:
1. hronični nedostatak ovulacije (anovulacija),
2. hronično visok nivo testosterona/hormona (hiperandrogenizam),
3. jajnike koji imaju više folikula/cisti  ispunjenih tekućinom (policistične).

Kako se dijagnosticira PCOS?

PCOS se dijagnosticira kombinacijom fizičkog pregleda i anamneze, ultrazvuka (sonograma), te krvnih testova. Žene koje imaju PCOS mogu se žaliti na neredovite menstruacije ili duže vremenske razmake između menstruacija. Mogu imati i prekomjernu težinu, povećanu dlakavost (hirzutizam), akne ili nemogućnost začeća. Na ultrazvuku, mnoge žene s PCOS-om imaju uvećane jajnike sa mnogo malih folikula. Krvni testovi često pokazuju visok nivo šećera, holesterola ili muških hormona u krvi.

Kakve rizike imaju žene sa PCOS-om?

Neki rizici povezani su sa neredovitom ovulacijom. Kad se ovulacija ne dogodi, ona prekida uobičajeni hormonalni ciklus i uzrokuje da endometrijum maternice bude izložen stalno visokom nivou estrogena. To može potaknuti da endometrijum  postane predebeo i prouzrokovati vrlo obilna krvarenja. To također može dovesti do raka maternice ili prekanceroznih promjena, ali otežanja začeća prirodnim putem. Metabolički sindrom je čest kod žena s PCOS-om. Simptomi uključuju dodatnu težinu tj. debljanje u području stomaka, povišen holesterol, povišeni krvni pritisak i insulinsku rezistenciju/dijabetes. Svaki od ovih simptoma povećava rizik od srčanih bolesti. Gojaznost je veoma čest problem kod žena s PCOS-om.

Kako se liječi neplodnost kod žena s PCOS-om?

Jedan od načina liječenja neplodnosti je izazivanje ovulacije pomoću lijekova. Klomifen citrat su tablete koje se uzimaju oralno i obično se prvi izbor među lijekovima. Letrozol je još jedan oralni lijek koji se ponekad koristi i može biti posebno koristan kod pacijenata sa PCOS-om. Ako ovo nije uspješno, mogu se dati injektirani lijekovi za plodnost nazvani gonadotropini koji stimuliraju rast folikula. Žene s PCOS-om moraju se vrlo pažljivo nadgledati kada se ovi lijekovi koriste kako bi se osiguralo da ne pretjeraju sa terapijom. Ako je žena prekomjerne težine, gubitak kilograma može pomoći pri izazivanju ovulacije i pospješiti plodnost. Lijekovi koji senzibiliziraju insulin, poput metformina, mogu pomoći tijelu da efikasnije koristi insulin za poboljšanje ovulacije. To također može smanjiti rizik od razvoja dijabetesa ili metaboličkog sindroma. In vitro oplodnja (IVF) može pomoći ženama s PCOS da zatrudne ukoliko drugi tretmani i terapije ne djeluju.

Kako se PCOS liječi kod žena koje ne pokušavaju ostati u drugom stanju?

Ako plodnost nije cilj, uzimanje hormonskih lijekova obično pomaže u ispravljanju simptoma PCOS-a. Oralne kontraceptivne pilule (tablete) često se uzimaju kako bi se smanjila dodatna pojačana dlakavost i pojava akni. Tablete također mogu učiniti menstruaciju regularnijom i spriječiti trudnoću. Metformin može pomoći u smanjenju rizika od razvoja dijabetesa ili metaboličkog sindroma.

Liječenje treba prilagoditi potrebama svake žene, simptomima i određenoj situaciji i s vremenom se može promijeniti. Razgovarajte sa svojim doktorom kako biste pronašli najbolji pristup za Vas.

Vaša Bona Dea

Pri ulasku, osoblje Bona Dea Klinike izmjerit će svakom pacijentu temperaturu pomoću beskontaktnog toplomjera, te postaviti nekoliko pitanja koja je preporučila ESHRE Organizacija (European Society of Human Reproduction and Embryology). Na ulazu možete pronaći dezinfekciona sredstva, koja služe za dezinfekciju ruku.

U svakoj prostoriji u kojoj borave pacijenti (kancelarije doktora, sobe za preglede, odjel finansija..) nalazi se UV CLEANER RECIRCULATOR koji u sebi ima po dvije UV lampe. Ono što posebno naglašavamo je da su u potpunosti sigurni i da ne ispuštaju UV zrake, te samim tim nisu štetne po zdravlje čovjeka, a vrše kružnu dezinfekciju zraka u prostoriji.

Sobe u kojima borave pacijenti prije i nakon završetka procedure u operacionoj sali, nakon svakog pacijenta se temeljno očiste i dezinfikuju, te se uključi mobilna (pokretna) UV lampa koja će potpuno dezinfikovati sobu. Prostorija za davanje uzorka za analizu spermiograma se također nakon svakog pacijenta očisti i dezinfikuje, te se uključi mobilna UV Lampa.

Operaciona sala ima HEPA Filtere (HEPA filter (High Efficiency Particulate Air) je najefikasniji filter koji je danas dostupan. Uspijeva zadržati čak 99,97% i najmanjih čestica veličine 0,3 mikrona. Njegov izgled podsjeća na čvršći papir ispresavijan u harmoniku (cik-cak), ali je zapravo napravljen od staklenih vlakana.

Njegove prednosti su što uklanja mnoge štetne čestice u bilo kojem zatvorenom prostoru,kao što su parašina, grinje, polen, perut, buđ. Posebno je značajno što ne proizvodi ozon, kao ni druge štetne nusproizvode ) koji rade neprestano tj. 24h dnevno.

Svaki dan, po početku rada se dezinfikuje cijela klinika i sprema za rad. U svakoj prostoriji se nalaze sredstva za dezinfekciju kojima se možete poslužiti.

Zbog preventivnih mjera, sprječavanja stvaranja većih skupova ljudi u zatvorenom prostoru, pacijenti se mole da pratnja sačeka ispred klinike ili se eventualno spusti u čekaonicu koja se nalazi naprizemlju.

Vaša Bona Dea

️Želim joj da uživa u majčinstvu kao što uživam ja.

Neizmjerno smo zahvalne dragom Bogu i dr. Aliju.

Ako ova priča bude podsticaj barem jednom bračnom paru da se usudi
krenuti na put ostvarenja roditeljstva, mi ćemo biti sretne.
Ako tom paru izbor bude dr. Ali – sigurne smo da neće pogriješiti.

Dragi naš doktore Ali, hvala, mnogo hvala, za sve. Zauvijek ćete ostati u našim srcima. Neka Vas Bog čuva.

M.M.